I phangli čhib

Jekh nevo web sito sas putardo te sikavel o Google romanes, te šaj i romani čhib te lel pesko čačo egalo than maškar e čhibja le lumjake. Dino avri kado kurko katar jekh grupa rumunikane romengi thaj lenge partenerurja andi Kampania Barikane Roma Aresel,  https://internetlearnsromani.com/index.html  roden vakjarne romane čhibjake te den vast lengi buti. Lengi misia sas thodi zoraleste ande kado filmo.

O web sito phenel:

“Varekana te sikaves jekh mašina si maj lokes de sar te sikaves manušen
I Romani minoriteta si jekh andar e maj buxle minoritete andar i Evropa. Si karing 10 vaj 12 milionurja roma andi Evropa, kerindos lan i maj bari minoriteta kathe.
Ama sa kadja, jekh andar e maj diskriminisarde. Le romen si len jekh lungo historia abuzoski sar purane sklavurja thaj sar viktime katar o mudaripe ando Holokausto. Vi avdives, e roma si astarde ande jekh cerko čororimasko thaj phare akcesosko ki edukacia.

I čhib na-i verver. Vi kana i komuniteta kamel but te vakjarel peski bianimaski čhib, i čhib si maj but vakjardi. Von na sikljon lan, na drabaren lan vaj te xramosaren lan. Varekana vi garaven lan soske kana den la duma anel maj but thaj maj but xoli. Kado gelel karing vi maj bare procenturja vaš o meklipe le školako thaj ke jekh generalo maripe te garaven pengi kultura.

I internacionalo publikacia kaj mardjas pes savrjama kontra i diskriminacia, Vice, mangel te phagerel kado cerko. Katar te astares? Paruves i maj prindžardi internetoski mašina.
I romani čhib na arakhel pes vaš i transalacia andi selekcia le čhibjengi. Na-i kothe maškar e šela opcienge, vi kana si vakjardi katar milionurja manušenge ande kontinenturja.
Ama si jekh modo te das andre. Sikliljam ke i translaciaki mašina xatjarel orsavo kontento andar jekh čhib, kerel analiza pal e lingvistikane elementurja thaj šaj te sikljol jekh nevi čhib, savi si thodi andre thaj si lačhardi sar nakhel i vrjama. Kana i romani si te bešel pašal sa akalaver čhibja si te del vast e paktično trebajmata, ama si te ovel vi jekh instrumento vaš o legitimiteto le kulturako.

Te šaj aresas kothe, trebal amenge sar maj but bilingualo translacie ando web www. Šaj te oven orso, katar artikolurja, vlogurja, orsavo kontento kaj si po web sito. Te si online, i mašina si te džanel so te kerel lesa. Orsavi publikacia, mediako lil vaj kontento online si te ovel mišto dikhlo.”